Bosna i Hercegovina

Šta je PayLab?

Usluga portala Plata.ba za kompanije - PayLab - je servis koji vam omogućava detaljnu analizu plata po pozicijama sa nekoliko aspekata: utjecaj regije, spol, obrazovanje,  radno iskustvo na poziciji, veličina kompanije, tip vlasništva kompanije te osnovne djelatnosti u kojoj posluje kompanija.

PayLab servis je proizvod slovačke kompanije Profesija, partnera kompanije Development Studio,  koja je 2010. godine bosanskohercegovačkom tržištu predstavila novi servis za istraživanje plata - Plata.ba. Cilj tog servisa jeste zaposlenima kao i poslodavcima pružiti najnovije informacije o platama po radnim pozicijama.

Kome je namijenjen PayLab?

Detaljne analize plata i naknada namijenjeni su svima koji su profesionalno uključeni u proces odlučivanja o naknadama zaposlenika: menadžerima ljudskih resursa, srednjem i top menadžemntu. Informacije o platama i beneficijama koje se isplaćuju na različitim položajima ključne su za sve menadžere koji  žele nagraditi zaposlenike u skladu sa njihovim zaslugama.

Podaci o prosječnim zaradama na individualnim radnim pozicijama i najčešćim dodatnim beneficijama mogu se koristiti kako bi se usavršio sistem nagrađivanja u kompaniji.

Izvor podataka za PayLab

PayLab povlači podatke iz online servisa za istraživanje plata Plata.ba. Odmah nakon pokretanja www.plata.ba, servis je vrlo brzo postao uspješan. To se očituje po velikom broju sudionika ankete koji su doprinosili rastu baze podataka svakodnevno. Baza podataka čini osnovu ulaznih podataka PayLab usluge. Sadrži podatke od preko 17000 ispitanika zaposlenih u kompanijama i njihovim poslovnicama u BiH.

Svaki upitnik dostavljen u bazu ankete ostaje u bazi podataka narednih godinu dana, nakon čega se briše. Unosi ispitanika u okviru istraživanja ne koriguju se ni na koji način.

PayLab Izlazni podaci

  

Prije konačne analize svi upisi i sve greške nastale pri upisu  se pregledaju i "čiste". Greške, tj. potpuno besmisleni podaci (na primjer negativni iznosi, ekstremne vrijednosti kao što je mjesečna plata od 1 KM itd.) su odmah filtriraju i izbacuju.

Obrada podataka se temelji na statističkoj metodi, koja koristi kvartile kako bi se spriječilo da ekstremne granične vrijednosti utječu na rezultate. Nakon čišćenja izvora podataka, provode se standardne analize.  Uz svaki poziciju, navodo se razne statističke vrijednosti odgovarajuće mjesečne plate:

·        decil: desetina zaposlenih zarađuje manje od date vrijednosti.

·        1.kvartil: četvrtina zaposlenih zarađuje manje od date vrijednosti.

·        Medijan: polovina zaposlenih zarađuje više od date vrijednosti.

·        kvartil: četvrtina zaposlenih zarađuje više od date vrijednosti.

·        9. decil:  desetina zaposlenih zarađuje više od date vrijednosti.

  

Najmanji broj ispitanika potrebnih za objavljivanje rezultata je deset (10) učesnika u okviru pojedinačne pozicije.

Izračunate mjesečne neto plate uključuju bonuse (npr. bonuse koji se dodjeljuju za vjerske praznike) i druge finansijske beneficije koje se plaćaju tokom godine. Iz tog razloga izaračunava se i medijan za bonuse i druge finansijske beneficije, kao i udio zaposlenika koji primaju takve beneficije.

Osim finansijskih primanja zaposlenih, PayLab također prati nefinansijske beneficije. Frekvencija primanja takvih beneficija jasno je prikazana putem grafikona.

Izlazni podaci dodatno sadrže shematski prikaz strukture sudionika ankete koji su bili uključeni u uzorak i prikaz po svakom  analiziranom kriteriju.

Za svako radno mjesto, anketa pruža detaljnu analizu plata po osnovnim kriterijima  koji utječu na visinu plate:

·        dužina radnog iskustva na poziciji,

·        obrazovanje,

·        spol,

·        područje na kojem se obavlja rad,

·        veličini kompanije,

·        tip vlasništva kompanije.

Uspostavljanje referentnog uzorka

  

U prvom koraku, ispitanici biraju poziciju za koju žele informacije o plati. Što više podataka o kompaniji popune,  (lokacija radnog mjesta, veličina kompanije i tip vlasništva, osnovna djelatnost kompanije) to će podaci o plati i beneficijama biti detaljniji.

Ukoliko baza podataka sadrži manje od 10 ispitanika čiji podaci odgovaraju datom kriteriju, u obzir se uzima i prošireni uzorak. Naprimjer, ako je za Unsko-sanski kanton nedovoljno podataka, uzorak se proširuje na Srednjobosanski kanton. Ako i ovakav prošireni uzorak sadrži premalo podataka, objavljuju se podaci za cijelu BiH. Slična procedura se primjenjuje i za kriterij „osnovna djelatnost kompanije".  Ako je premalo podataka dostupno za određenu granu biznisa, uzorak se proširuje da obuhvati šire polje biznisa.

Ako je ispitanik popunio podatke za sve kriterije, ali odgovarajući uzorak sadrži premalo podataka za objavu, uzorak se prilagođava na sljedeći način:

Prvo,  kriterij „tip vlasništva kompanije" se izostavlja, Ako uzorak i dalje sadržava premalo ulaznih podataka, kriterij „veličina kompanije" se također izostavlja. Ako ni tada ne ostane dovoljno relevatnih podataka, izostavlja se utjecaj kriterija „osnovna djelatnost kompanije". Najvažniji kriterij za uspostavljanje referentnog uzorka, odmah nakon radne pozicije, je mjesto rada.