Da li je razgovor o platama i dalje tabu tema?

Želite li znati koliko vaš kolega, komšija, partner, poznanik ili prijatelj zarađuju? Ako ste odgovorili sa da, vaša radoznalost nije nimalo neobična.


Želite li znati koliko vaš kolega, komšija, partner, poznanik ili prijatelj zarađuju? Ako ste odgovorili sa da, vaša radoznalost nije nimalo neobična.

U istraživanju koje je nedavno sproveo međunarodni portal Paylab.com, većina zaposlenika i dalje smatra da su informacije o platama privatna stvar i vrlo osjetljiva tema za razgovor, ali uprkos tome, čak tri četvrtine njih bi željeli znati koliko kolege zarađuju. Istraživanje je sprovedeno u devet evropskih zemalja putem lokalnih portala koji su dio Paylab mreže. U istraživanju plata učestvuje i BiH, odnosno Kolektiv/Posao.ba, s najvećim portalom za istraživanje plata u Bosni i Hercegovini, www.plata.ba.

Znate li koliko zarađuju vaše kolege?

Zamislite da postoji sistem koji bi vam omogućio da saznate koliko zarađuju ljudi koje poznajete. Možda zvuči nevjerovatno, ali ovo je već uobičajena praksa u Norveškoj, gdje informacije o platama odavno više nisu nikakava tajna. Jedan ovakav sistem omogućava korisnicima da pregledaju informacije o platama, neto imovini i porezima svojih sugrađana.

Osim Norveške, i neke druge evropske zemlje poput Njemačke i Finske su poduzele korake kako bi svojim građanima omogućile da zvaničnim putem saznaju koliko njihove kolege zarađuju. Međutim, plate i dalje ostaju tabu tema u većini evropskih zemalja, gdje ove informacije podliježu zakonu o zaštiti ličnih podataka. Mali broj poslodavaca objavljuje podatke o plati u oglasima za posao.

Rukovodioci najmanje otvoreni za razgovor o platama

Nedavno istraživanje koje je sproveo portal Paylab.com, potvrdilo je da su plate vrlo osjetljiva tema, ali da s druge strane zaposleni često razmišljaju o vlastitim platama i zaradama onih oko njih. Sprovedeno u 9 evropskih zemalja, na uzorku od 40.262 zaposlenika, istraživanje je pokazalo da 74% ljudi želi da sazna koliko kolege zarađuju. Ali to nije sve, jer 62% ispitanika bi također željelo znati koliko zarađuju njihovi poznanici, komšije i prijatelji.

Istraživanje je također pokazalo da 6 od 10 osoba razgovara o platama sa svojim najbližima, dok su ljudi s platama ispod nacionalnog prosjeka mnogo otvoreniji za razgovor o platama, u odnosu na one koji zarađuju više. Osobe na rukovodećim pozicijama najmanje su otvorene za razgovor o platama. Ljudi obično koriste on-line portale kao što je Plata.ba kako bi dobili bolju predstavu o platama i kompenzacijama, pa na osnovu toga imaju približnu ideju o tome kolike su plate na poziciji na kojoj rade ili za koju apliciraju, te kakva je njihova trenutna plata u odnosu na nacionalni prosjek.

Zaposlenici s nižim primanjima se osjećaju manje cijenjenim

Otkrivanje informacija o platama je vrlo nepredvidljiv proces za kompaniju , zbog čega se menadžment i HR odjel teško odlučuju na ovaj korak. Ako kompanija nije u mogućnosti da u potpunosti jasno iskomunicira svoju politiku u pogledu plata i kompenzacija, onda ovo može da donese više štete nego koristi.

Za očekivati je da će informacije o platama kod zaposlenih izazvati talas negativnih emocija i pitanja, prvenstveno zbog toga što su šanse za nesporazum ili pogrešno tumačenje informacija dosta visoke. Prije svega, zaposlenici s nižim prihodima mogu se osjećati manje cijenjenim u odnosu na više plaćene kolege.

No, ne treba zaboraviti da je plata više od same cifre. Ukupna naknada nekog zaposlenika uključuje mnogo različitih faktora. Kompanije trebaju unaprijed i jasno komunicirati da im je stalo da na adekvatan i pravedan način nagrade svoje zaposlenike. Svaki zaposlenik se posmatra posebno, na osnovu svog obrazovanja, iskustva, kvalifikacija, te mješavine profesionalnih i ličnih talenata, menadžerskog iskustva, performansi i lojalnosti. Drugi faktori koji mogu uticati na platu su geografska i ekonomska regija, veličina preduzeća, sektor i vlasništvo preduzeća, radno vrijeme i nivo odgovornosti zaposlenika.

Također, u razmatranje se uzima i tržišna vrijednost posla, odnosno raspoloživost ili nedostatak kvalifikovane radne snage u određenoj regiji, ili u određenoj branši. Uprkos izazovima, generalni trendovi u Evropi pokazuju da su kompanije spremne na veću transparentnost kada je riječ o platama svojih zaposlenika. Mislite li da bi se vaša kompanija mogla nositi s ovim izazovom?

Vijesti

28
Nov.
Da li je razgovor o platama i dalje tabu tema?

Želite li znati koliko vaš kolega, komšija, partner, poznanik ili prijatelj zarađuju? Ako ste odgovorili sa da, vaša radoznalost nije nimalo neobična.

08
Aug.
Lov na talente: Koliko BiH košta odlazak IT stručnjaka?

Nedostatak IT stručnjaka je globalni problem, čije se posljedice osjete i u Bosni i Hercegovini. Postojeći obrazovni sistem ne proizvodi dovoljno kadra, te su kompanije sve češće suočene s tim da ne mogu popuniti otvorena radna mjesta.

27
Jun.
Zašto žene zarađuju manje od muškaraca?

Nedostatak asertivnosti u promicanju vlastitih interesa jedan je od glavnih razloga zašto žene zarađuju manje od muškaraca i zašto sporije napreduju na poslu.